OČEKUJEMO SNIŽENJE CENA U PROSEKU OD 10 DO 20 ODSTO Ministar finansija Siniša Mali: Do kraja 2027. prosečna penzija dostići će 650 evra!
"Sve radimo s ciljem podizanja kvaliteta života i anuliranja negativnih posledica kriza koje se poslednjih godina neprestano smenjuju. Inflacija nam je najveći protivnik u borbi za bolji životni standard. Uhvatili smo kontinuitet u podizanju plata i penzija i u dinamici smo da do kraja 2027. godine dostignemo prosek plata od 1.400 evra, penzija i minimalne zarade od 650 evra. Ovo su mere za pravi, realan život, koje će dati najviše efekata."
Ovo u intervjuu nedelje za Kurir govori prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali dan pre nego što će na snagu i zvanično stupiti uredba kojom će se marže velikih trgovinskih lanaca ograničiti na 20 odsto, a koja je donesena u sklopu širokog seta ekonomskih mera države, koje je ministar detaljno razjasnio u intervjuu.
Mali otkriva i na kakvu reakciju su naišli kod trgovaca, zašto je upravo Ekspo 2027 trn u oku srpskoj opoziciji, ali i da smo za novac koji smo kao zemlja izgubili zbog blokada mogli da da izgradimo i opremimo 35 škola!
Na snagu sutra stupa deo ekonomskih mera države koji se odnosi na ograničenje marži na 20 odsto u trgovini, ali priznajem da meni, kao običnom čoveku, reči kao što su "marža", "rabat", "euribor" ne znače baš mnogo... Šta ova mera u praksi znači za sve građane Srbije?
- Nije potrebno ekonomsko znanje da biste znali kako manji račun u prodavnici utiče na vaš kućni budžet, posledično na život uopšte. Već 1. oktobra možemo razgovarati o mesečnim uštedama za porodicu, kada izračunamo koliko su cene prehrambenih proizvoda, kućne hemije, sredstava za ličnu higijenu bile niže, tj. kolike su uštede. Ovo su mere za pravi, realan život, koje će dati najviše efekata. A Uredbom o ograničenju marži, koju je Vlada Srbije usvojila, predviđeno je da će od sutra na rafovima svih maloprodajnih lanaca biti snižene cene do 20.000 proizvoda iz 23 kategorije. Sprovodimo u delo ovu meru, koja će biti deo seta ekonomskih mera, a koju će građani u ličnim budžetima i te kako osetiti. Cilj nam je dalje povećanje životnog standarda, jer smo analizom utvrdili da cene prehrambenih proizvoda, bezalkoholnih pića i slično u znatnoj meri diktiraju nivo inflacije i u konstruktivnoj saradnji sa trgovinskim lancima složili smo se da se to mora obuzdati. Uz dalji rast proseka plata i penzija, rast minimalne zarade, koja će već od 1. oktobra iznositi 500 evra, uz sledeće povećanje penzija od oko 12 odsto, koje će se desiti u decembru, građani će osetiti efekte odgovorne ekonomske politike, orijentisane ka njima i njihovoj dobrobiti.
U sredu ste obišli jednu trgovinu i kupili 25 proizvoda iz 23 kategorije i vaš račun iznosio je 4.991 dinar. Za koliko bi trebalo da vaš sutrašnji račun bude manji?
- Vrlo rado ću to već sutra uporediti jer želim da sve što radimo ima konkretne rezultate. Za svaku meru koju donesemo najvažniji efekat je kako se to odražava na domaćinstvo. Očekujemo sniženje cena u proseku 10, 15, 20 odsto, u zavisnosti od toga koliko je prethodno iznosila marža na određeni proizvod. Bitno je da se ne radi samo o nekolicini proizvoda već o celom asortimanu namirnica koje svi svakodnevno kupujemo.
Da li postoji način da trgovine izbegnu primenu ove uredbe i da li su za to predviđene neke sankcije? Građani su zabrinuti da će pojedini trgovci pokušati da nadoknade gubitak profita povećanjem cena nekih drugih proizvoda ili na neki drugi način... Jeste li se susreli sa otporom kod velikih trgovinskih lanaca?
- Razgovori sa trgovcima i distributerima nisu bili laki, ali je apsolutno bila jasna spremnost na kompromis. Ovo je mera koju jedino zajedno možemo sprovesti. Nije nam cilj represivna mera koja će sniziti cene, ali mnoge ljude zaposlene u trgovinskim lancima ostaviti bez posla. Ne, takav rezultat bi bio Pirova pobeda. Obuzdavanje ekstraprofita uz vidan uticaj na budžete građana nikoga ne ostavlja nezadovoljnim. Trgovinski lanci takođe moraju da zarade, oni obezbeđuju više desetina hiljada plata. Ovakav način razmišljanja je okosnica naše ekonomske politike i ubeđen sam da svaki drugačiji vid pritiska odlukama koje nekoga unazade dugoročno ne donose dobrobit. Svakako, sprovođenje mere će kontrolisati tržišna inspekcija, ali nisam o ovoj temi tokom razgovora video suprotstavljene strane.
Predsednik Vučić je najavio od 1. decembra povećanje penzija od oko 12 odsto, za šta su stručnjaci saglasni da je zaista znatno povećanje. Kako će to uticati na životni standard penzionera?
- Ponosni smo što, i pored svih izazova sa kojima se naša zemlja suočava u poslednjih deset meseci, pored svih blokada koje se negativno odražavaju na našu ekonomiju, država ima novca da podrži i pomogne naše najstarije time što će penzije od decembra biti povećane za oko 12 odsto, umesto ranije najavljenih sedam-osam odsto. Time će prosečna penzija u decembru dostići 485 evra, u odnosu na 432,4 evra, koliko je iznosila prosečna penzija u julu ove godine. Dakle, stižemo do 485 evra prosečne penzije od decembra ove godine, a što je u skladu sa našim obećanjem da će do kraja 2027. godine prosečna penzija u Srbiji dostići 650 evra. Pritom, podsetiću vas da je 2012. godine prosečna penzija u našoj zemlji iznosila 204 evra. Sada je ona više nego duplo veća! Takođe, veoma je važno naglasiti da penzije rastu u realnom iznosu, dakle, znatno iznad nivoa inflacije, i na taj način čuvamo i poboljšavamo životni standard naših penzionera. To je naša obaveza kao odgovorne države, i to je politika kojom se vodimo godinama i od koje nikada nećemo i ne smemo odustati. Sve što radimo, radimo sa ciljem podizanja kvaliteta života, životnog standarda i anuliranja negativnih posledica kriza koje se poslednjih godina neprestano smenjuju. Inflacija nam je najveći protivnik u borbi za bolji životni standard. Uhvatili smo kontinuitet u podizanja plata i penzija, i u dinamici smo da do kraja 2027. godine dostignemo prosek plata od 1.400 evra, penzija i minimalne zarade od 650 evra. Da bismo osetili realan rast, moramo i inflaciju i troškove života da držimo pod kontrolom.
Koliko je za građane značajna mera o maksimiziranju kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite na 7,5 odsto?
- Meru povoljnijih kredita započeli smo kreditima za mlade, a zahvaljujući tome mnogo mladih do 35 godina je već steklo svoju prvu nekretninu, uz samo jedan odsto učešća. Ukupno je do sada potpisano 2.604 ugovora, dodatno je još 618 kredita odobreno, a imamo još 981 kompletiran zahtev u obradi. Ukupna vrednost isplaćenih kredita je veća od 170 miliona evra. Osluškujemo potrebe građana i tako donosimo mere. Sledeći logičan korak su povoljniji potrošački krediti. Uvešćemo i meru smanjenja kamatnih stopa na potrošačke kredite na maksimalnih 7,5 odsto, pri čemu će Banka Poštanska štedionica imati ponudu za potrošačke kredite sa kamatom od 5,99 odsto, dok će kamata na stambene biti snižena za 0,5 odsto. Za građane su povoljniji krediti i te kako važni jer su im potrebni za rešavanje većih životnih stavki, za osamostaljivanje dece, proširenje porodice... Verujem da u Srbiji decenijama nismo imali vlast osetljiviju na osnovne životne potrebe građana od ove. Vlada razmišlja o potrebama građana, orijentisana je ka njima i donosi mere u kojima je njihova dobrobit epicentar efekata.
Zbog čega su mere za poboljšanje životnog standarda izazvale kritike, pa čak i podsmeh u delu opozicione javnosti i medija, kada su bukvalno do juče govorili i pisali o visokim cenama u Srbiji?
- Prvo im je bila mantra da radimo za investitore, zatim da su izuzetno visoke marže i da država povodom toga ništa ne preduzima. A sada kada se nešto konkretno dešava tim povodom, sada su se predomislili i govore nešto suprotno. Dakle, nemoć srpske opozicije vidi na svakom koraku. Da su bili konstruktivni, proaktivni, sa idejama koje donose bolji život, uređeniju zemlju, rast i napredak, građani bi to prepoznali i pokazali na izborima. Kada to nemate, ostaje vam samo kritika svega kao politička mantra funkcionalne nemoći i neznanja. Neko mora i to. Oni neka kritikuju, mi ćemo raditi.
Zemlja se već skoro 10 meseci nalazi u društveno-političkoj krizi, a iz redova blokadera se mogu čuti najave "vrele jeseni", novog potencijalnog štrajka prosvetara... Da li očekujete da na jesen dođe do nove eskalacije ili smo ipak bar malo bliži rešavanju krize?
- Nikome nije u interesu da deca ne idu u školu, da studenti gube godinu, da investitori prestanu da ulažu, da se putevi blokiraju, da nas turisti zaobilaze. Nesuglasice i problemi u demokratskim zemljama se rešavaju dijalogom i izborima. Sve drugo je gubljenje vremena koje nanosi štetu celoj zemlji i svim građanima. Očekujem da u najskorijem roku blokaderi pokažu odgovornost prema svojim sugrađanima. Dosta smo izgubili, moramo da nastavimo da razvijamo našu zemlju.
Koliko su višemesečne blokade uticale na ekonomiju zemlje? Koja grana privrede je posebno pogođena?
- Uticaj blokada najviše primećujemo kad pogledamo podatke o PDV, zatim stranim direktnim investicijama, prilivima od turizma... Građani se plaše da troše jer imamo krizu, zanimljivo je da ovako nije bilo čak ni za vreme pandemije koronavirusa. Tako je u periodu od januara do avgusta manji PDV u odnosu na originalnu budžetsku projekciju za čak 31 milijardu dinara. Da bih vam pojasnio koliko je to, to je, na primer, novac kojim možemo da izgradimo i potpuno opremimo 35 škola. Godinama smo bili rekorder u regionu po privlačenju stranih direktnih investicija, kontinuirano smo radili na podizanju ugleda Srbije kod svetskih investitora koji ulažu u naše obveznice, prošle godine smo dobili i investicioni rejting, ali, nažalost, sve to lako možemo da izgubimo. Od početka godine, zaključno sa 10. avgustom, ostvaren je bruto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju u iznosu od 1.880,5 miliona evra. U istom periodu 2024. taj priliv je iznosio 3.174,5 miliona evra. Ove godine se beleži smanjenje priliva od 1.294 miliona evra ili za 41%. Podsetiću vas da je pre blokada, u 2024. godini, premašen rekord iz 2023. godine po prilivu SDI u Srbiju - bruto priliv stranih investicija u 2024. godini iznosio je 5,2 milijarde evra. I pored svih izazova, uspevamo da držimo javni dug pod kontrolom, tako da je trenutno na nivou od 43,4 odsto. Dalje, uspevamo da održimo punu zaposlenost, tako da je u drugom kvartalu 2025. godine iznosila 51,5 odsto. Stopa nezaposlenosti je u drugom kvartalu iznosila 8,5 odsto, što znači da je nastavila da se smanjuje, s obzirom na to da je u prvom kvartalu bila na nivou od 9,1 odsto. Očekujemo da nezaposlenost 2027. bude sedam odsto, a podsetiću vas da je ona 2012. bila 25,9 odsto. I dalje uspevamo da zadržimo likvidnost, tako da na računu trenutno imamo 515,1 milijardu dinara.
Najavili ste da će Beograd i Srbija postati centar sveta tokom održavanja Ekspa, ali čini se kao da u delu javnosti i dalje postoji nerazumevanje šta tačno predstavlja ova specijalizovana izložba... Zbog čega mislite da je opozicija izabrala baš ovaj projekat da bude jedna od glavnih meta kritika?
- Već sam pomenuo da je politika opozicije i blokadera kritika i mržnja. Mrze svaki uspeh ove vlasti, jer je onda njihov neuspeh još vidljiviji. Naravno da će kritikovati projekat koji će Srbiji doneti najviše, manifestaciju koja će biti najveća ikada organizovana u Srbiji, naše predstavljanje celom svetu, naša demonstracija uspeha do kog smo prošli naporan put, naša šansa da svet vidi šta smo sve postigli. Od bankrota koji nam je pretio u njihovo vreme, do zemlje investicionog kreditnog rejtinga u mandatu aktuelne vlasti. Više od tri miliona posetilaca niko nikada nije doveo u Srbiju kao što će se to desiti tokom Ekspa 2027. Ponosni smo jer je već 120 zemalja potvrdilo učešće na Ekspu, što znači da ćemo biti apsolutni rekorderi s obzirom na to da je Astana, koja je bila prethodni domaćin, imala 117 zemalja. A ostale su nam još dve godine do izložbe. Mi planiramo da do te 2027. godine uložimo 17,8 milijardi evra u 323 projekta širom Srbije. To će biti neka nova Srbija, uspešna, snažna, uvažavana! Nema te opozicije kojoj bi se to moglo dopasti.
Kurir Politika / Jelena Pronić